Sarajevsko polje je najveće izvorište u Bosni i Hercegovini sa kojeg se vodom snadbijeva gotovo pola miliona stanovnika, što je ujedno i najveći i najvažniji resurs za vodosnabdijevanje grada, odnosno Kantona Sarajevo. U izvorištima Sokolovići, Bačevo, Konaci, Stup, te iz vodozahvata Bosna I i Bosna II crpi se više od 80% ukupno potrebnih količina vode za piće, odnosno oko 2,5 m3/s vode. Usporedbe radi, prema podacima iz Izvještaja o stanju vodosnadbijevanja u Kantonu Sarajevo sa prijedlogom mjera iz  septembra 2017. godine, samo u periodu od 2016. do 2017. godine sa Izvorišta se crpilo između 2600 – 2700 l/s vode, dok je od januara 2021. do aprila 2022. godine crpljeno oko 2300 l/s vode iz ovog izvorišta.

Zaštita izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” je od esencijalne važnosti za razvoj svih jedinica lokalne samouprave na području Kantona, odnosno samog Kantona, te ukoliko bi se nerazumnim odlukama narušio kvalitet ili kvantitet voda, to bi na Kanton Sarajevo, ostavilo nesagledive posljedice ne samo u oblasti vodosnadbijevanja, nego i u svim drugim segmentima.

Izvorište Sarajevsko polje trenutno se ne štiti ni na koji način, ne postoje mjere za zaštitzu izvorišta, niti se izdavajaju sredstva ni iz jednog budžeta kako bi se u njemu vršila istraživanja koja bi doprinijela njegovom očuvanju i zaštiti, prije svega zato što ne postoji mehanizam koji bilo koji nivo vlasti obavezuje da se bavi zaštitom izvorišta, a onda i zbog toga što unazad deceniju i više nema usaglašene političke volje koja bi zaštitu izorišta razumjela kao elemntarni prioritet i posvetila mu dužnu pažnju.

„Iz prostora izvorišta u Sarajevskom polju se prosječno eksploatiše oko 2,5 m3/s vode. Međutim, to i dalje nije dovoljno za 24-satno snabdijevanje Sarajeva vodom. Razlog za ovakvo stanje prije svega leži u činjenici da je vodovodna mreža značajno opterećena gubicima u samim cijevima, ali i značajnim količinama vode koju troše ilegalni potrošači. Osim toga, potrebe za vodom rastu i dalje obzirom da se grad širi i razvija, a prema posljednjim podacima KJKP ViK ukupan broj priključaka je 173.000, od kojih je 20.000 bespravnih potrošača“, pojašnjava Delić.

Istakao je i da je vodovodna mreža bila u relativno lošem stanju i u periodu prije rata, te da se i u Odluci iz 1987. godine navodi kao prioritet rješavanje ilegalnih potrošača koji su još tada predstavljali ozbiljan problem.

„Ratna razaranja, kao i nedostatak sredstava za obnovu u poslijeratnom periodu, doveli su mrežu u sada već kritično stanje. U zadnje vrijeme su poduzete neke aktivnosti na sanaciji vodovodne mreže, odnosno smanjenju gubitaka i identifikaciji ilegalnih potrošača. Ovo je vrlo spor i dugotrajan proces i svojom dinamikom neće moći pratiti povećane potrebe za vodom. Trenutno se ne izdavajaju nikakva sredstva za zaštitu izvorišta i pitanje je koliko će to tako ostati ukoliko se Privremena odluka ne usvoji, odnosno ukoliko se bude čekalo da se ponovo izradi elaborat što će trajati narednih nekoliko godina, a mi to vrijeme nemamo“, kategoričan je Delić.

Uzimajući u obzir sve navedeno, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Vlada Kantona su tokom prethodne dvije godine aktualizirali pitanje zaštite izvorišta Sarajevsko polje, te je ponovo formirana Komisija koja je imala zadatak da revidira ranije pripremljeni Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta i ponudi neohodna rješenja koja će dovesti do konačnog rješavanja ovog pitanja. Komisija je prošle godine pripremila tekst Nacrta, kao i niz prijedloga koje valja ispoštovati prilikom i odmah po donošenju Privremene odluke.

Odluku o usvajanju Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje Vlada Kantona Sarajevo donijela je u augustu 2022. godine, a u utorak, 17. aprila Nacrt privremene odluke je na dnevnom redu Skupštine Kantona Sarajevo. Nacrt privremene odluke je tokom preliminarne, nezvanične javne rasprave izazavao različite kontroverze i najglasniji su svakako oni koji smatraju da je donošenje ovakve odluke pogodovanje nekakavim građevinskim lobijima kroz smanjivanje granica vodozaštitne zone. S tim u vezi valja istaknuti da, iako se diglo puno galame, nisu ponuđena rješenja koja bi na bilo koji način značila bolje i kvalitetnije rješenje od teksta Nacrta privremene odluke koju je pripremila komisija imenovana od Vlade Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

Podsjećamo, Ministarstvo privrede iniciralo je pripremu teksta Nacrta jer  ako to ne učinomo sada, uskoro nećemo više imati vrijeme da se izvorište počne štititi i istraživati kako bismo izbjegli situaciju u kojoj Sarajevo za nekoliko godina neće više imati vodosnadbijevanje pitkom vodom.

„U protekle dvije godine uloženi su veliki napori da se aktualizira ova tema i spremi tekst Nacrta privremene odluke, kao i da se saslušaju svi oni koji su na bilo koji način ponudili argumenta kako bi se ovaj Nacrt unaprijedio. Važno je istaknuti i da je Nacrt privremene odluke kratkoročno, prelazno rješenje koje na snazi treba ostati samo do donošenja konačne Odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje koja se donosi na nivou entiteta. Kako entiteti do danas nisu napravili neophhodne korake u usaglašavanju zakonskih odredbi koje su neophodne za donošenje Odluke, Skupština Kantona Sarajevo je još 2006. godine izmijenila kantonalni Zakon o vodama kako bi se zaštito makar dio izvorišta koji je na području Kantona Sarajevo. Donošenje Privremene odluke neophodno je kako bi se počela izdvajati sredstva u budžetu Kantona za zaštitu i istraživanje ovog vodnog područja i mi smo učinili sve što smo mogli da javnosti ukažemo na značaj donošenja prvog rješenja koje bi trebalo inicirati konačno rješavanje problema izvorišta Sarajevsko polje. Podsjećam, ne trajnog, nego privremenog rješenja“, istakao je Adnan Delić, bivši ministar privrede Kantona Sarajevo za čijeg mandata su pokrenute aktivnosti na donošenju Privremene odluke.

Delić ističe da je ovo posljednji trenutak u kojem trebamo povesti računa o izvorištu, te da ukoliko zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo podlegnu pritiscima dijela javnosti koji insistira na nedonošenju Privremene odluke, pitanje je hoćemo li uskoro imati šta i štititi, te ko će uopće štititi izvorište dok se entitetske vlasti usaglase oko usklađivanja zakona.

Pri tome treba imati na umu da dio izvorišta koji se nalazi u entitetu Republika Srpska je u daleko ozbiljnijoj situaciji, obzirom da prostorno – planski akti predviđaju daljnju gradnju u granicama izvorišta, a ne nazire se namjera entitetske vlasti da to spriječi.  

Kako bismo podsjetili javnost na sve što je urađeno u proteklom periodu vezano za donošenje Privremene odluke u nastavku hronologija svih aktivnosti u proteklom periodu, kao i pravni okvir vezan uz donošenje ove odluke. Također, bitno je istaknuti i da je Udruženje Aarhus pripremilo analizu Nacrta privremne odluke, te da je prof.dr. Emina Hadžić, predsjednica Komisije Ministarstva privrede zajedno sa članovima ekoloških udruženja i javnih institucija učestvovala na okruglom stolu upriličenom upravo u vezi s ovom analizom. Zaključci sa ovog okruglog stola u skladu su sa preporukama Komisije Ministarstva privrede koja je također u svom stručnom osvrtu sugerirasala da je donošenje Privremene odluke neophodno, ali da svakako treba raditi hitno na izmjenama Pravilnika iz 2012. godine i donošenju stožijih mjera, usklađivanju entitetskih zakona, kao i pripremi novog elaborata, te niz drugih preporuka koje se trebaju implementirati najdalje za tri godine.

Nacrt privremene odluke nije od jučer

Zaštita izvorišta podzemnih voda podrazumijeva preduzimanje svih neophodnih mjera i aktivnosti da bi se očuvao postojeći kvantitet i kvalitet voda koje se zahvataju ili se planiraju zahvatati za vodosnabdijevanje. Između ostalog obezbjeđuje se i formiranjem zona sanitarne zaštite unutar kojih se sprovode različite sanitarno − zdravstvene mjere i aktivnosti na sprječavanju i smanjenju zagađivanja.

„Praktično je nemoguće štititi vode od onečišćenja ili zagađenja, ako se pri tom ne uzmu u obzir količine vode. Problem koji se često javlja usljed dugotrajnog i neplanskog korištenja podzemnih voda je prekomjerna eksploatacija, odnosno eksploatacija preko prirodno obnovljivih količina što je kod nas slučaj već nekolko godina unazad“, navodi Delić.

Kako je kazao, stav Komisije je da posljedice mogu biti katastrofalne, te se kao logično rješenje nameće i potreba za ubacivanjem novih količina vode u gradski vodovodni sistem, ne samo iz prostora Sarajevskog polja, već i iz drugih potencijalnih izvorišta. U tom smislu, Komisija je stava da bi trebalo poduzeti odgovarajuće kratkoročne i dugoročne mjere za rješavanje problematike snabdijevanja Sarajeva vodom, te da aktivnosti treba sprovoditi planski, organizirano i temeljito, vodeći računa i o prethodno urađenim planskim dokumentima, te o njihovoj neophodnoj reviziji i kritičkoj analizi.

Problem snabdijevanja Kantona vodom se ne može riješiti za kratak vremenski period. Strateški planovi se trebaju donijeti na način da se dugoročno ovaj problem riješi. Nacrtom Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, kao i zone sanitarne zaštite izvorišta, utvrđene se polazeći od Elaborata o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje.

„Komisija je posebno skrenula pažnju da je Elaborat zastario obzirom da je urađen 2012. godine, a njegova konačna verzija završena 2013. godine, a Vlada Kantona Sarajevo usvojila ga je 2014. godine. Međutim, i pored toga, Odluka o zaštiti Izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, koja treba biti donesena u skladu sa članom 68. stav (5) Zakona o vodama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/06), još uvijek nije donesena zbog činjenice da zone sanitarne zaštite izlaze van granica Kantona Sarajevo odnosno granica Federacije BiH, što se prije svega odnosi na granicu IV zaštitne zone intergranularne sredine, koja jednim dijelom, ulazi u teritoriju drugog entiteta u zoni Vojkovića, a IV zaštitna zona, prema Elaboratu, također obuhvata, pored Igmansko-Bjelašničkog platoa i cjelokupan tok rijeke Željeznice, pa se ova zona dobrim dijelom prostire na teritoriji RS, te su za donošenje navedene Odluke, a prema navedenom članu Zakonu o vodama FBiH, nadležne Vlada FBiH i Vlada RS“, navodi Delić.

S tim u vezi, radi prevazilaženja naznačene situacije, a sve s ciljem zaštite izvorišta na području Kantona napravljen je niz koraka kako bi se odluka o zaštiti izvorišta na području Kantona donijela, a koja bi važila do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta na cijelom slivu.

Hronološki gledano, a s ciljem donošenja Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” aktivnosti su započele 2009. godine kada je Vada KS je Zaključkom broj: 02-05-24709-26/09 od 07.10.2009. godine odobrila dio sredstava u iznosu od 200.000,00 KM Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, da izradi “Projekat istaržnih radova i definiranje obuhvata granica vodozaštitnih zona. Kasnije Vlada KS Zaključkom broj: 02-05-32000-31/11 od 27.12.2011. godine odobrava još 28.024,49 KM i u 2013 godini Zaključkom broj:02-05-j828-8/13 od 21.01.2013 još 74.780,55 KM što je ukupno: 302.805,04 KM. Ovaj projekat je izmjenom Pravilnika 2012. godine nazvan Elaborat.

Nakon aktueliziranja aktivnosti u 2010. godini, 16.06.2010. godine održana je Tematska sjednica Skupštine Kantona Sarajevo vezano za donošenje Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće izvorišta “Sarajevsko polje”. Skupština Kantona Sarajevo je donijela Zaključak broj: 01-05-15900/10 od 17.06.2010. godine, kojim se zadužuje Vlada KS da u roku od 120 dana završi Elaborat za utvrđivanju zona sanitarne zaštite na području vodozaštitne zone “Sarajvsko polje” kao i druge zaključke, ukupno 10 zaključaka.

Za provođenje aktivnosti javne nabavke i provođenje cijelog procesa Vlada KS je Zaključkom broj: 02-05-24709-26/09 od 07.10.2009. godine, zadužila Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, a Ministartvo prostornog uređenja i zaštite okoliša da prati realizaciju.

Dostavljeni konačni Elaborat zaštite izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” izradio je “Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu 2013 godine, a revidirala ga je firma ES”HYDROTEHNICS” d.o.o Sarajevo.

Vlada Kantona Sarajevo je izrađeni Elaborat usvojila Zaključkom broj: 02-05-8045-10/14 od 17.04.2014. godine, kojim je usvojila i Prednacrt odluke o zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, te zadužila Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS da se dostavi Elaborat i Prednacrt odluke Federalnom ministartvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva i Ministartvu poljoprivrede, vodoproivrede i šumarstva Republike Srpske.

Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva je aktom broj:07-1-25/2-1414- 8/14 od 28.10.2014. godine dostavilo Elaborat i Prednacrt odluke Ministarstvu poljoprivrede, vodoproivrede i šumarstva RS-a. Napominjemo da su bile pripremljene dvije Odluke jadna za teritoriju Federacije BiH jedna za teritoriju RS-a, i to odvojeno.

Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva je aktom broj:07-1-25/2-1414- 1/14 od 12.06.2014. godine zatražilo Mišljenje od Ureda za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije i Vlade FBiH.

Ured za zakonodavstvo je dao mišljenje broj: 07-02-/2-25-683/14 od 18.06.2014. godine, u kojem daje određene primjedbe, između ostalog da se zbog obuhvata zona sanitarne zaštite na općine Ilidža, Hadžići, Trnovo u FBiH i u općine Istočno Novo Srajevo, Istočna Ilidža i Trnovo na području RS-a, odluka ne može donijeti pojedinačno, već isključivo prema članu 68. stav 5.Zakona o vodama (sl.novine Federacije BiH broj:70/06), kojim je propisano da Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na područje Federacije BiH i Republike Srpske, odnosno Brčko Distrikta, donose sporazumno Vlade FBiH i RS-a.

Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva je aktom broj: 07-1-25/2-1414-3/14 od 02.07.2014. godine, zataržilo mišljenje od Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, da se izjasni na koji način će se izvorište zaštititi na području Republike Srpske, pozvavši se na mišljenje Ureda za zakonodavstvo.

Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva je aktom broj: 07-1-25/2-1414-4/14 od 21.07.2014. godine, zatražilo Mišljenje od Ureda za zakonodavstvo tj. zatražilo je dopunu mišljenja u smislu kako doći do sporazuma između Vlade FBiH i Vlade RS i navode da prema članu 75. stav 4. Zakona o vodama na području RS-a Vlada RS nema zakonski osnov za donošenje odluke za predmetno izvorište. Uredu je dostavljen i Prijedlog Odluke za područje RS-a.

Aktom broj: 02/2-25-683-4/14 od 24.07.2014. godine Ured za zakonodavstvo dostavio je, umjesto dopunjenog mišljenja, odgovor kojim potvrđuje ranije data mišljenja i zaključuje da se odluka donese na nivou kantona ili da se pristupi izmjeni zakonskih odredbi koje će osigurati da se na adekvatan način uredi predmetna materija za teritoriju oba entiteta na kojoj se proteže predmetno izvorište.

Nakon prethodne korenspodencije između Federalnog ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva i Ministartva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva RS-a, zakazan je sastanak između ova dva ministarstva, 20.10.2015. godine u Banja Luci, na kojem su Vladu KS predstavljali ministar Ministarstva prostornog uređenja (Lukić) i ministar Ministarstva privrede (Šabić). Na sastanku su još bili prisutni predstavnici Federalnog ministartva poljoprivede,vodoprivrede i šumarstva, zatim JU Vode Srpske, Opštine Istočna Ilidža, Ministarstva trgovine ekonomskih odnosa BiH, sektor vode.

Na sastanku su predstavnici Kantona Sarajevo upoznati da je Opština Istočna Ilidža svojim dopisom broj:01-012-981/15 od 28.7.2015. godine, obavijestila Federalno ministarstvo poljoprivrede ,vodoprivrede i šumarstva da ne može dati pozitivno mišljenje na dostavljenu Odluku i Elaborat zaštite izvorišta Sarajevsko polje, što su ponovili i argumentirali i na sastanku.

Aktom broj:05-14-178/13 III RA od 04.06.2015. godine Ministartvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS je pokrenulo Inicijativu prema Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo za izmjenu Zakona o vodama Kantona Sarajevo u smislu stvaranja zakonske mogućnosti za donošenje Privremene Odluke o zaštiti izvorišta samo za područje Kantona Sarajevo, i to dok se ne stvore potrebni uslovi za donošenje Odluke u oba entiteta.

Ministarstvo privrede je pripremilo Izmjene zakona o vodama Kantona Sarajevo koji je izmijenjen u tom dijelu u 2016. godini i tako su stvorene pretpostavke za donošenje Privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje za područje Kantona Sarajevo.

Na osnovu Rješenja broj: 02-05-10130-23/17 od 16.03.2017. godine Vlade Kantona Sarajevo, formirana je Komisija za izradu Nacrta Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, u sastavu:

1. Prof.dr Emina Hadžić, predsjednik -Profesorka Građevinskog fakulteta u Sarajevu

2. Senad Nović, dipl.prav., sekretar, -Ministartvo prvrede KS

3. Prof.dr Senaid Memić, član, -Načelnik Općine Ilidža

4. Kemal Starogorčić dipl.ing.šum, član -Ministartvo prvrede KS

5. Kemal Bijedić, dipl.ing.građ.,član – Ministartvo prostornog uređenja KS

6. Nijaz Kokot, dipl.prav., član – KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o Sarajevo

7. Sanela Kodžić, dipl.ing.građ., član -Zavod za planiranje razvoja KS

8. Nedžad Mekić, dipl.ing.građ., član. -Ministartvo prvrede KS

Zadaci Komisije podrazumijevali su ocjenu izrađenog Elaborata  o zaštiti izvorišta, koji je izradio Institut za hidrotehniku d.d. Sarajevo, kompletan, urađen u skladu sa propisima, standardima i pravilima struke, te da li se na osnovu njega može donijeti Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju; te ukoliko uoče da Elaborat ima bilo koje nedostatke, a koje je neophodno prije donošenja Privremene odluke otkloniti, ili je pojedine segmente provedenih istraživanja potrebno doraditi, Komisija je bila obavezna da predloži Vladi Kantona Sarajevo, koje aktivnosti i u kojim vremenskim rokovima treba uraditi da bi se mogla donijeti Privremena odluka. Na koncu potrebno je bilo dostaviti Vladi Kantona Sarajevo Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, putem Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, kao i Izvještaj o radu Komisije Vladi Kantona Sarajevo.

Komisija je tada pripremila Nacrt Odluke koju nije prihvatio načelnik Općine Ilidža Senaid Memić i zbog toga nije išla u daljnju proceduru.

Novi saziv Vlade i Ministarstva privrede na čelu sa ministrom Adnanom Delićem nastavio je sa aktivnostima na donošenju Privremene Odluke, s tim da je dopununjen sastav Komisije sa stručnog aspekta i zbog odlaska u penziju određinih članova komisije.

Nova komisija formirana je rješenjem: br. 02-04-7973-5/22 od 03.03.2022. godine Vlade Kantona Sarajevo, u sastavu:

1. Prof.dr Emina Hadžić, predsjednik, Univerzitet u Sarajevu – Građevinski fakultet;

2. Prof. dr Muhamed Bajrić, zamjenik, Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet;

3. Prof.dr Mirha Đikić, član, Univerzitet u Sarajevu -Poljoprivredno-prehrambeni fakultet;

4. Prof.dr Ferid Skopljak, član, Federalni zavod za geologiju;

5. Nermin Muzur, magistar uprave, član, načelnik Općine Iliža;

6. Mr.sc.Zijada Redžić, dipl.ing.hem., član, predstavnik Federalnog Ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva;

7. Kemal Starogorčić dipl.ing.šum., član, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo;

8. Eldar Buturović, dipl.ing.građ.,član, Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture,

prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS;

9. Amela Kadić, dipl.ing.građ., član, ViK Sarajevo;

10. Sanela Kodžić, dipl.ing.građ., član, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo;

11. Nedžad Mekić, dipl.ing.građ., član, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo;

12. Enisa Macić, dipl.ing.građ., član, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo;

13. Ednar Idriz, dipl.pravnik, sekretar, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.

Rješenjem o formiranju Komisije ponovo su postavljeni zadaci koje je Komisija imala ispuniti, a oni su podrazumijevali nastavak aktivnosti koje je u prethodnom periodu provodila Komisija formirana rješenjem Vlade Kantona Sarajevo, br: 02-05-10130-23/17 od 16.03.2017. na pripremi izrade „Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, te da ocjeni da li je izrađeni Elaborat o zaštiti izvorišta, koji je izradio Institut za hidrotehniku d.d. Sarajevo, kompletan, urađen u skladu sa propisima, standardima i pravilima struke i  da li se na osnovu njega može donijeti Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju.

Kao i prethodna Komisija i ova je imala zadatak da ocijeni da li Elaborat ima bilo kakve nedostatke, a koje je neophodno prije donošenja Privremene odluke otkloniti ili je pojedine segmente provedenih istraživanja potrebno doraditi, te nakon toga predložiti Vladi Kantona Sarajevo koje aktivnosti i u kojim vremenskim rokovima treba uraditi da bi se mogla donijeti privremena odluka.

Komisija je nakon sagledavanja stanja, imajući u vidu trenutnu nezaštićenost izvorišta, te zakonom propisanu obavezu Fedearcije BiH da donese konačnu Odluku za cijelo slivno područje ustanovila da izrađeni i usvojeni Elaborat može biti osnova za donošenje Privremene Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Srajevsko polje u trajanju tri godine, na način kako to Privremena odluka predviđa.

Naglašavamo, unazad godinu dana, da je Komisija u Aneksu II u tački 1.14. kao kao vrlo hitnu mjeru predložila izradu novog Elaborata koji će biti osnov za donošenje konačne jedinstvene odluke o zaštiti izvorišta Srajevsko polje za oba entiteta.

Pravni osvrt po osnovu kojeg je pripremljen Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“

Federacija Bosne i Hercegovine donijela je 2006. godine novi Zakon o vodama (“Službene novine FBiH”, broj 70/06). Prema članu 68. stav (5) navedenog zakona Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području Federacije i Republike Srpske donose sporazumno vlade Federacije i Republike Srpske. Obzirom da se izvorište vode za piće Sarajevsko polje prostire na području Federacije BiH i Republike Srpske za donošenje odluke nadležne su  vlade Federacije i Republike Srpske.

Slijedom toga, kako do danas vlade FBiH i Republike Srpske, nisu donijele Odluku o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, a s ciljem zaštite izvorišta koje se nalazi na području Kantona Sarajevo, Skupština Kantona Sarajevo 2016. godine izmijenila je Zakon o vodama Kantona Sarajevo („Službene novine KS, broj 18/10). Shodno toj izmjeni, članom 43. Zakona o vodama Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 18/10, 43/16 i 44/22) propisano je da nadležni organ iz člana 42. stav 5. ovog zakona na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo donosi Privremenu odluku o zaštiti izvorišta vode od značaja za buduće snabdijevanje vodom za piće, korištenje izvora mineralne, termalne ili podzemne vode, za područje Kantona Sarajevo do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta u skladu sa članom 68. stav 5. Osnovnog zakona (federalni Zakon o vodama).

Drugim riječima, Privremenu odluku o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, na prijedlog Vlade KS donosi Skupština KS, i ista je samo privremenog karaktera do donošenja Odluke u skladu sa članom 68. stav (5) federalnog Zakona o vodama.

U pogledu važenja i primjene Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju („Službene novine Grada Sarajeva“, broj 2/87) potrebno je kazati da je istu donijela Skupština Grada Sarajeva 1987. godine, a na osnovu Zakona o vodama („Službeni list SRBiH“, br. 36/75 i 41/75). Prema članu 221. federalnog Zakona o vodama iz 2006. godine propisana je primjena postojećih podzakonskih propisa na način da će se primjenjivati podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o vodama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/98), kao i podzakonski propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu Zakona iz 2006. godine, a koji nisu u suprotnosti sa Zakonom o vodama iz 2006. godine.

U tom smislu, Odluka iz 1987. godine, formalno-pravno posmatrano, važila je do stupanja na snagu federalnog Zakona o vodama iz 2006. godine, jer je ista imala važenje prema federalnom Zakonu o vodama iz 1998. godine, a koji je u članu 242. propisivao da danom stupanja na snagu Zakona (Zakona o vodama iz 1998. godine) na teritoriji Federacije prestaje primjena zakona o vodama koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije. Izuzetno, do donošenja podzakonskih propisa  primjenjivaće se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu Zakona o vodama iz 1998. godine.

Dakle, formalno-pravno posmatrano Odluka iz 1987. godine je važila do donošenja Zakona o vodama iz 2006. godine, s tim da je ista praktično posmatrano bila neprimjenjiva.

S druge strane, donošenjem federalnog Zakona o vodama iz 2006. godine, Odluka iz 1987. godine je postala nevažeća, obzirom da je Zakon iz 2006. godine propisao da će se primjenjivati podzakonski propisi koji nisu u suprotnosti sa Zakonom. Odluka iz 1987. godine je u suprotnosti sa Zakonom o vodama iz 2006. godine i to konkretno članom 68. stav (5) navedenog zakona koji je propisao da su za donošenje odluke o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području Federacije i Republike Srpske nadležne vlade Federacije i Republike Srpske, a što u slučaju Odluke iz 1987. godine nije slučaj. 

Zašto nam je važno da se donese Privremena odluka o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje

1.         Donošenje Privremene odluke o zaštiti izvorišta “Sarajevsko polje” je nužno da se sačuva ono što se u ovom trenutku sačuvati može u pogledu zaštite ovog izvorišta.

2.         Zato što granice zona zaštite, prema važećem Elaboratu zaštite izvorišta Sarajevsko polje, prelaze međuentitetsku liniju sa Republikom Srpskom, a zbog nepostojanja volje da se postigne dogovor oko dnošenja zajedničke odluke, moramo zaštiti dio koji možemo; stoga se ovom Privremenom odlukom tretira samo dio izvorišta na području Kantona.

3.         Vlada Kantona Sarajevo i nadležne Federalne institucije i ministarstva nisu uspjeli isposlovati uspostavljanje zona zaštite sa nadležnim institucijama Republike Srpske, što ima za posljedicu provođenje aktivnosti u ovom entitetu koje mogu narušiti kvalitet i režim podzemnih voda u izvorištu Sarajevsko polje.

4.         Važno je napomenuti da ne postoji međuentitetsko tijelo koje je nadležno za vode i koje bi rješavalo ovakva pitanja, tako da građani Sarajeva i drugih naselja u entitetmia Federaciji BiH i RS trpe posljedice ovih okolnosti; slična je situacija sa izvorištima u Gradačcu, Doboju, Čeliću, Tešnju, Goraždu i još mnogo mjesta gdje zone zaštite prelaze međuentitetsku liniju.

5.         Vlada Kantona Sarajevo je primorana i dužna građanima Sarajeva donijeti Privremenu odluku kako bi se sačuvao kvalitet i kvantitet vode za piće u Sarajevskom polju.

6.         Privremenom odlukom se štite akviferi i izvorišta, odnosno slivna područja na teritoriji Kantona Sarajevo, što je u ovom trenutku, imajući u vidu gore navedeno, jedino moguće.

7.         Privremenom odlukom su zadržane granice zona zaštite u Kantonu Sarajevu date u stručnom Elaboratu, s tim da je Komisija povećala nivo zaštite u nekim od tih zona koje su najosjetljivije, te nalaže izradu novog Elaborata. Komisija nije mijenjala površine zona zaštite, posebno ih nije smanjivala.

8.         Privremenom odlukom se daje precizan “Program aktivnosti po zonama zaštite izvorišta” u skladu sa važećim Pravilnikom, te “Program mjera što treba učiniti odmah i u narednom periodu” da se izvorište zaštiti.

9.         Privremena odluka se mora donijeti i važit će do stvaranja uslovi za potpunu zaštitu izvorišta “Sarajevsko polje”.

Nadalje, obzirom da je Aarhus udruženje jedino ozbiljno pristupilo analizi Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje, te da je predsjednica u ime Komisije prisustvovala okruglom stolu na kojem se diskutovalo u vezi s ovom analizom, ističemo da zaključci ovog okruglog stola također idu u prilog donošenju Privremene odluke. Zaključci ovog okruglog stola kojem su prisustvovali i oni članovi udruženja i javnosti koji se najviše protive donošenju Privremene odluke podrazumijevaju niz koraka koje je i sama Komisija Ministarstva privrede predložila u svom stručnom Izvještaju. Učesnici ovog okruglog stola, između ostalog, složili su se u sljedećem:

         Pod hitno raditi na adekvatnoj zaštiti izvorišta Sarajevsko polje s ciljem osiguranja  kontinuiranog vodosnadbijevanja građana Sarajeva.

         Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje, nakon adekvatno održanih javnih rasprava u skladu sa odrebama Aarhuske konvencije, unaprijediti sa komentarima zainteresovane javnosti, naročito u kontekstu priloženih komentara stučne javnosti.

         U sklopu Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje navesti konkretne aktivnosti,  nadležnosti i monitoring u odnosu na kratkoročne i dugoročne mjere za kontinuiranu zaštitu uspostavljenih vodozaštitnih zona izvorišta Sarajevsko polje.

         Nepohodno je unaprijediti tekst Nacrta sa jasnom odredbom zabrane daljeg smanjivanja obuhvata zaštite izvorišta. Naime, opcija proširenja izvorišta neophodna je jer Sarajevu nedostaje pitke vode za redovno vodosnadbijevanje.

         Nužno je postaviti jasan limit da objekti koji se budu dalje bespravno gradili na području vodozaštitne zone, neće biti legalizovani u budućnosti. Drugim riječima, nepohodno je razgraničiti nekontrolisanu gradnju podstaknutu ratnim dešavanjima i povećanom migracijom stanovništa u Sarajevu sa gradnjom objekata koja je trend zadnjih deset godina na vodozaštitnim zonama, a koja je podstaknuta upravo zbog nepostojanja jasnih represivnih mjera za one koje narušavaju vodozaštinu zonu.

         Nužno je pristupiti opsežnom terenskom istraživanju trenutnog stanja u odnosu na kapacitete podzemnih voda, a što podrazumjeva značajna novčana sredstva.

         Nužno je pronaći efikasan sistem suradnje koji bi bio adekvatan i primjenjiv između predstavnika institucija FBiH i RS-a u odnosu na zaštitu izvoršta Sarajevko polje. Prijedlog je kreirati posebno tijelo ili gupu sačinjenu od predstavnika iz oba entiteta a koji će surađivati. Za rad ovog tijela ili grupe je također nužno planirati finansijska sredstva.

         Unaprijediti aktuelni Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište voda za javno vodosnadbijevanje stanovništva (“Sl. novine FBiH” br. 88/12) u cilju preciziranja delineacije zona zaštite.

         Preporuka je prije, ali najkasnije odmah, nakon stupanja na snagu “Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje” novelirati Elaborat o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje” s obzirom da “Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje” baziran na  Elaboratu o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje” iz 2012. godine, te je zastario.

Podvlačimo da je ovaj okrugli sto okupio sve zainteresovane subjekte javnog i nevladinog sektora, te da su zaključci naprijed navedeni sasvim jasno i nedvosmisleno u korist donošenja Privremene odluke i u skladu sa preporukama koje je Komisija Ministarstva privrede navela u svom Stručnom izvještaju. Također, napominjemo da nedonošenjem ove odluke skupštinski zastupnici preuzimaju na sebe odgovornost za sasvim izvjesni nedostatak vodosnadbijevanja vodom za piće građana Sarajevo u narednih nekoliko godina.

Također, tokom javne rasprave očekuju se kvalitetni prijedlozi od strane svih zainteresiranih subjekata: od stručnih institucija i stručnjaka iz ove oblasti,(fakulteta i instituta), od općina Ilidža, Hadžići i Trnovo a čijem se području anlaze zone sanitarne zaštite; od velikog broja stanovništva koji živi u svim vodozaštitnim zonama, a kojih se direktno tiču zabrane, kakobi se izvorište zaštitilo a stanovništvo nastavilo sa stanovanjem ( ne odnosi se na bespravnu gradnju, jer veliki broj objekata se nalazi u zonama ograničenja koju su legalno izgrađeni). Zatim od privrednih subjekata kako bi zaštitili izvorište, a ne sprečavali privredni razvoj, od korisnika i vlasniska poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u obuhvatu vodozaštitnih zona upravitelja izvorišnih zona KJKP “Vodovoda i Kanlizacije” d.o.o Sarajevo, Agencije za vodno područje rijeke Save, JU zaštićena prirodna područja Vrelo Bosne, Direkcija cesta i upravitelja lokalnih cesta, Upravitelja šuma jer se zone prostiru na šume i šumska zemljišta, Nevladinih organizacija, svih drugih zainteresiranih subjekata.

Očekuje se i nadat se da će Javna rasprava koja će uslijediti nakon usvajanja Nacrta ovePrivremene Odluke, doprinijeti da se u periodu trajanja ove Odluke od tri godine na najbolji mogući način privremeno zaštiti izvorište Sarajevsko polje, na području Kantona Sarajevo sve do donošenja konačne odluke od strane nadležnog federalnog organa prema članu 68. stav 5. Zakona o vodama (Sl.novine Federacije BiH broj:70/06).

Ne smijemo dopusti da prostor vodozaštitnih zona bude bez mjera zaštite do donošenja konačne odluke. Svi prijedlozi koji imaju za cilj zaštitu izvorišta, poboljšanje Privremene odluke, definiranje učinkovitih mjera će biti prihvaćenje, a sve one koje su uopštene, paušalne, populističke, tendenciozne i nisu zasnovane na istraživanja i usvojenoj zakonskoj regulativi se neće prihvatiti.

Podsjećamo da je Privremena odluka u fazi Nacrta i da javna rasprava tek prethodi, te da se sve što je moguće inkorporirati u ovu Privremenu odluku, treba ispoštovati i unijeti u tekst Prijedloga.

Nedonošenje Privrmene odluke nije opcija ukoliko želimo sačuvati najvrijedniji resurs koji imamo i koji nam je neophodan za adekvatno i nesmetano vodosnadbijevanje sada i u budućnosti.

„Svi napori poduzeti s ciljem donošenja ove odluke traju više od jedne decenije i neozbiljno je diskutovati o bilo kakvim pogodovanjima kako bi se osporilo donošenje Privremene odluke. Ja sam kao ministar privrede aktualizirao ovo pitanje i inicirao da se ono počne rješavati jer smatram da će svako od nas snositi odvornost za djelovanje ili nedjelovanje jednom kad budemo u situaciji da više i ne možemo ništa poduzeti jer smo se bojali napraviti nepopularne poteze u javnosti. Kao ministar smatrao sam obavezom da se ovo pitanje počne rješavati i uložio sam značajna materijalna i nematerijalna sredstva da ono dođe u fokus javnosti i politike. Vjerujem u zdrav razum skupštinskih zastupnika i očekujem da Privremenu odluku donesu jednoglasno i time pokažu da su na strani građana i zaštite izvorišta Sarajevsko polje, uprkos glasnosti svih onih koji iz neznanja i nerazumijevanja složenosti ovog pitanja insistiraju na nedonošenju Privremene odluke“, zaključio je na kraju Adnan Delić u svom apelu skupštinskim zastupnicima koji će Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje razmatrati na sjednici u utorak, 17. aprila ove godine.